- siječnja – Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta,
dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve genocida europskih Židova koji je nacistička Njemačka provodila tijekom Drugog svjetskog rata.
Ovaj se Dan obilježava diljem Europe. U najvećem broju europskih zemalja za datum obilježavanja izabran je 27. siječnja jer je na taj dan, godine 1945., Crvena armija (tadašnja ruska vojska) oslobodila 7500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Poljskoj.
Tog se datuma ovaj Dan sjećanja obilježava i u Republici Hrvatskoj.
Ove školske godine naši osmaši sudjeluju u Projektu Šafran koji je zapravo ideja Irske zaklade za edukaciju o Holokaustu (Holocaust Education Trust Ireland), a od 2009. godine s njome u suradnji je i JUSP Jasenovac. U sklopu projekta, osim što se upoznaju s temom Holokausta te time podižu svijest o opasnostima diskriminacije, predrasuda i nesnošljivosti, učenici sade lukovice šafrana u spomen na milijun i pol židovske djece i tisuće druge djece stradale tijekom Holokausta. Žuti šafrani odabrani su s razlogom – njihovi cvjetovi podsjećaju na žute Davidove zvijezde koje su Židovi bili prisiljeni nositi pod nacističkom vlašću, a cvatu krajem siječnja (ili početkom veljače), otprilike u vrijeme Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust.
Na satovima Povijesti učenici su saznali kako su uspostavom nacističkoga režima u Njemačkoj 1933. godine Židovi su bili izloženi diskriminaciji – Nürnberškim zakonima iz 1935. godine bili su lišeni građanskih prava te su proganjani, fizički zlostavljani i zatvarani, zabranjen im je boravak na javnim mjestima (parkovi, knjižnice, muzeji), morali su se preseliti u posebne dijelove gradova (geta), njihova djeca nisu smjela pohađati javne škole, a svi stariji od šest godina morali su nositi žute Davidove zvijezde. A kada je u ljeto 1941. godine počela faza sustavnoga masovnog istrjebljenja, tada se po naredbi A. Hitlera pripremalo provođenje plana o „konačnom rješenju židovskoga pitanja“ – od početka 1942. godine organiziran je sustav koncentracijskih logora s plinskim komorama, među kojima je najpoznatiji i najzloglasniji bio Auschwitz. Provedena je i tematska radionica kojom je kod učenika podignuta svijest o opasnostima mržnje, a o važnosti uključivosti i poštovanja prema svim ljudima, bez obzira na njihovu etničku pripadnost i sve druge razlike među njima.
Na satovima Likovne kulture izrađivali su radove s motivom šafrana, dok su na satovima Hrvatskoga jezika čitali ulomke iz romana Dječak u prugastoj pidžami kojima su spoznali kako su svu strahotu toga vremena vidjele oči djeteta. Kao i djeca u Holokaustu, strašne stvari koje su se tada događale učenici teško mogu razumjeti i osuđuju ih, o čemu su i pisali u svojim osvrtima i utiscima koje je priča ostavila na njih. Na satovima Biologije učenici su još u listopadu pripremili gredicu te na nju posadili lukovice šafrana u obliku Davidove zvijezde, a potom ih zalijevali i pratili kada će zeleni vrhovi proviriti iz tla. Budući da su još donedavno bili prekriveni snježnim pokrivačem, cvatnju očekujemo uskoro.
Holokaust je ostavio jedne od najmračnijih tragova u ljudskoj povijesti, a na svima nama je odgovornost čuvati sjećanje na ove strašne događaje, upozoravati na opasnost mržnje i isključivosti, te promicati odrastanje naše djece u duhu mira i tolerancije.